Dok se razaranja nastavljaju, zbrajaju se nove žrtve napada na Gazu u kojoj je od oktobra 2023. godine ubijeno oko 61.500 osoba, dok ih je više od 153.000 ranjeno. Strahuje se da je broj žrtava daleko veći, jer brojna tijela još se nalaze pod ruševinama zgrada.
Svjetsku javnost nastavljaju šokirati podaci da, pod izraelskom opsadom, ljudi nastavljaju umirati i od gladi. Iako su konvoji humanitarne pomoći na granici palestinske enklave, do sada je od gladi umrlo više od 220 osoba, među kojima je više od 100 djece.
238 novinara
Dodatne reakcije i osude izazvalo je ubistvo novinara Anasa al-Šarifa (al-Sharif) i Mohameda Kreikeha (Mohammed Qreiqeh) i kamermana Ibrahima Zahera, Mohameda Nufala (Mohammed Noufal) i Moamena Alive (Aliwa). Izraelske snage priznale su napad, tvrdeći da je al-Šarif bio vođa Hamasove ćelije odgovorne za raketne napade na Izrael.
Komitet za zaštitu novinara (CPJ) i Reporteri bez granica osudili su “priznato ubistvo” i pozvali međunarodnu zajednicu na reakciju, dok je Ured UN-a za ljudska prava upozorio da se radi o “ozbiljnom kršenju međunarodnog humanitarnog prava”.
Portparol britanskog laburističkog lidera Kira Starmera (Keir) izrazio je “duboku zabrinutost zbog ponovljenog ciljanog napadanja novinara u Gazi”. Od početka rata ubijeno je 238 novinara u Gazi, što je više ubijenih novinara nego u oba svjetska rata, Vijetnamu, te ratovima u bivšoj Jugoslaviji i Afganistanu - zajedno.
- Planovi izraelskog političkog vrha da preuzmu kontrolu nad Pojasom Gaze nisu samo lokalna priča o izraelsko-palestinskom sukobu. Oni su prijetnja temeljnim pravilima koja su držale svijet na okupu više od sedam decenija. Povelja Ujedinjenih nacija (član 2 (4)) zabranjuje pribavljanje teritorija silom. To je pravilo nastalo na ruševinama Drugog svjetskog rata, kako bi se spriječilo da jači jednostavno proguta slabijeg.
Ako Gaza može biti trajno prisvojena vojnim putem, onda nijedna granica više nije sigurna – kaže profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić.
Brutalna blokada
Dodaje da je Gaza međunarodno priznat dio palestinskog teritorija, ali da od 2005. Izrael kontrolira granice, zračni prostor i more, te je Gaza, prema međunarodnom pravu, okupirana, a okupator ne smije mijenjati njen status, niti je anektirati.
- Gaza je mjesecima podvrgnuta brutalnoj blokadi hrane, vode, goriva i lijekova. Izgladnjivanje civila nije slučajna posljedica rata, to je ratni zločin. Sada se ta humanitarna katastrofa spaja s planovima za trajno prisvajanje teritorija. Otvara se bolno pitanje - da li gledamo posljednju fazu genocida, onu u kojoj se preživjeli protjeruju, a njihova zemlja trajno oduzima? Ovo je trenutak kad prestaje vrijeme za „duboku zabrinutost“. Vrijeme je za djelovanje – ističe prof. dr. Armin Kržalić.
Crvena linija
- Države koje se zaklinju u međunarodni poredak moraju jasno reći - svaka promjena statusa Gaze silom je neprihvatljiva. I povući crvenu liniju – sankcije, politička izolacija, krivična odgovornost. Šutnja nije neutralna. Šutnja je pristanak.
Ako Gaza padne, ne pada samo jedan komad zemlje. Pada i ono malo vjerodostojnosti koje je međunarodno pravo još imalo. A onda će sutra svaka granica biti samo privremena, dok je neko ne odluči pregaziti – dodaje Kržalić.
Foto: Platforma X
