Transplantacijska medicina u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s velikim izazovima, a građani su u samom centru ovog problema.
Iako je zakonski predviđeno da su svi građani potencijalni donori, svjesnost o važnosti darivanja organa i transplantaciji još je niska, za „Dnevni avaz“ ističe Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja transplantiranih i dijaliziranih bolesnika Federacije BiH.
- Građani znaju za donorsku karticu, ali rijetko ko zaista razmišlja o transplantaciji bubrega i drugim organima. Transplantacijska medicina počinje i završava kod građana – mi smo i donori i potencijalni primatelji – kaže Žuljević.
Svijest o donorstvu
Prema njegovim riječima, mnogo je veća šansa da će pojedinac trebati transplantaciju srca, bubrega, jetre ili nekog drugog unutarnjeg organa nego da će biti donor.
- Samo 2 posto pacijenata koji preminu u jedinicama intenzivnog liječenja mogu postati donori. Od 100 pacijenata koji umru u bolnici, samo dvojica mogu darovati organe. Zato je potražnja za organima znatno veća od ponude – objašnjava Žuljević.
U BiH trenutno se godišnje obavi znatno manje transplantacija nego u zemljama regiona.
- Prošle godine smo imali samo 16 transplantacija, ove godine tek četiri. Za usporedbu, Hrvatska godišnje obavi između 300 i 350 transplantacija – dodaje Žuljević.
Problemi i prepreke
Iako zakon Federacije omogućava žive transplantacije među srodnicima do četvrtog koljena i prijateljima, praksa pokazuje da lista čekanja za organe, posebno bubrege, nije dovoljno duga i uključiva.
- Imamo oko 2.000 pacijenata na dijalizi, a na listi čekanja za transplantaciju bubrega trenutno je tek 164-165 osoba. Realno, na listi bi trebalo biti najmanje 500-600 pacijenata – upozorava Žuljević.
On podsjeća i na primjer „Adnanovog zakona“, koji je omogućio da i prijatelji postanu donori, ali u praksi nije uspio spasiti život pacijenta zbog administrativnih i proceduralnih ograničenja.
Šansa za novi život
Žuljević naglašava da je percepcija donorstva u BiH još nedovoljno razvijena.
- Ljudi razmišljaju da će neko drugi biti donor, ali prije nego što budemo darivatelji, mi smo primatelji – zaključuje Žuljević.
U BiH zakon predviđa da smo svi potencijalni donori, ali društvena svijest i sistemska podrška idalje ne prate taj zakon. Edukacija i kampanje poput onih Udruženja transplantiranih i dijaliznih bolesnika Federacije BiH ključni su koraci prema povećanju broja donora i spašavanju života hiljadama pacijenata koji svakodnevno čekaju šansu za novi život.
Foto:Facebook
