Prijevremeni izbori sutra se održavaju u Crnoj Gori prilikom čega se bira nova vlada od koje se očekuje da provede privredne reforme, unaprijedi infrastrukturu i članicu NATO-a približi članstvu u Evropskoj uniji.
Izborna šutnja je počela u ponoć.
To će biti prvo glasanje nakon poraza bivšeg čelnika Demokratske partije socijalista (DPS) Mile Đukanovića na predsjedničkim izborima u aprilu, nakon 30 godina na vlasti. Crna Gora je već godinama podijeljena između onih koji se identificiraju kao Crnogorci i onih koji se smatraju Srbima i crnogorsko odvajanje od Srbije im nikad nije bilo po volji.
Prema anketi Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) iz maja, proevropski Pokret Evropa sad (PES), koji se također zalaže za bliže veze sa Srbijom, u vodstvu je s 29,1 posto podrške uoči parlamentarnih izbora.
Jakov Milatović iz PES-a pobijedio je na predsjedničkim izborima u aprilu. Čelnik PES-a i bivši ministar financija Milojko Spajić rekao je u kampanji da se želi usredotočiti na jačanje privrede opterećene lošim upravljanjem i korupcijom, koje se snažno oslanja na prihode od turizma na jadranskoj obali.
- Mi jedini govorimo o infrastrukturi, o poreznim reformama. Niko drugi o tome ne govori - rekao je.
Prema anketi CEDEM-a, proevropski DPS s privremenim čelnikom Danijelom Živkovićem na drugom je mjestu s 24,1 posto podrške, dok srpski nacionalistički, Demokratski front (DF) zaostaje s 13,2 posto podrške.
Živković je rekao da bi pobjeda DPS-a okončala razdoblje političke paralize pošto je dvjema vladama koje su došle na vlast nakon protesta 2020. uz podršku SPC, izglasano nepovjerenje.
- Pobjeda je izuzetno važna za formiranje stabilne, evropske i reformske vlade koja će Crnu Goru maknuti s mrtve tačke i vratiti je na pravi put - rekao je Živković.
Mnogi Crnogorci rekli su da žele vladu koja će donijeti stabilnost i osnaživati Crnu Goru u smjeru članstva prema Evropskoj uniji, što će zahtijevati iskorjenjivanje korupcije, nepotizma i organiziranog kriminala.
Crna Gora ušla je u NATO 2017., godinu dana nakon neuspjelog pokušaja državnog udara. Crnogorska vlada okrivila je za taj pokušaj ruske agente i srpske nacionaliste. Moskva je odbacila te tvrdnje kao apsurdne, a srbijanska vlada zanijekala je umiješanost.
Crna Gora se, suprotno od Srbije, pridružila sankcijama EU-a protiv Moskve nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, a Kremlj je stavio Crnu Goru na spisak neprijateljskih država.
