Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom su ukinuti Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i svi zaključci i odluke Narodne skupštine RS koji proizlaze iz tih akata. Sud je ocijenio da su pomenuti akti u suprotnosti sa temeljnim ustavnim načelima države.
U obrazloženju presude navedeno je da osporeni propisi i odluke krše članove I/2. i III/3.b) Ustava BiH, jer su u suprotnosti s državnim nadležnostima i ustavnom podjelom vlasti. Posebno su kao neustavni istaknuti zaključci usvojeni na posebnoj sjednici NSRS održanoj 26. februara 2025. godine.
Sud je jasno naveo da osporeni zakoni i odluke gube pravnu snagu – zakoni od dana objave u “Službenom glasniku RS”, a zaključci retroaktivno, od samog dana donošenja. Time je efektivno potvrđeno da su svi ti akti od samog početka ništavni i bez pravnog učinka.
Ustavni sud je podsjetio na ustaljenu praksu kojom se entitetima zabranjuje da preuzimaju ovlasti koje su, prema Ustavu BiH, isključivo u nadležnosti države. Naglašeno je da entitet ne može, pozivajući se isključivo na član III/1., ignorisati ostale odredbe koje definiraju šire ovlasti državnih institucija.
Pitanja pravosuđa i sigurnosti, kako stoji u članu III/5. Ustava BiH, pripadaju isključivoj nadležnosti države. Entitet, bez odluke Parlamentarne skupštine BiH, nema pravni osnov za interveniranje u tim oblastima.
Analizom Zakona o neprimjenjivanju zakona, Ustavni sud je zaključio da je njime RS pokušala derogirati zakone koji uređuju ključne pravosudne institucije na državnom nivou, uključujući Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA-u i VSTV. Takvo djelovanje, smatra Sud, direktno narušava suverenitet Bosne i Hercegovine.
Sud je dodatno istakao da entiteti nemaju pravo jednostrano povlačiti saglasnost ili donositi zakone kojima se preuzimaju ovlasti definisane na državnom nivou. Time je NSRS, donošenjem osporenih akata, prešla granice svojih ustavnih ovlaštenja.
Neustavnim su proglašene i tačke iz zaključaka NSRS te Odluka o mjerama prema vanustavnim institucijama BiH, koje su direktno prethodile spornim zakonima i doprinijele narušavanju ustavnog poretka.
Posebna pažnja u odluci posvećena je Zakonu o dopuni Krivičnog zakonika RS, kojim je uvedeno novo krivično djelo – nepoštivanje odluka institucija RS. Sud je ocijenio da se ovim zakonom krši načelo pravne sigurnosti jer omogućava široko i neodređeno kažnjavanje, uključujući i za nepoštivanje odluka koje možda nisu ni ustavne.
Tako definisana norma, prema ocjeni Suda, stavlja entitetske akte iznad državnih, čime se podriva pravna hijerarhija i osnovni principi vladavine prava. Ustavni sud BiH stoga je presudio da ovaj zakon nije u skladu s Ustavom i stavio ga van snage.
