Zatvaranje uskog Hormuškog moreuza zaustavilo je naftne tankere da stignu do svojih odredišta. Ali to nije sve. Do sada je u sukobu oštećeno više od 60 nalazišta za plin i naftu. Čak i ako se postigne trajno primirje, ovi utjecaji će se osjećati mjesecima i godinama koje dolaze.
Oko 80 posto zarobljene sirove nafte bilo je namijenjeno azijsko-pacifičkoj regiji. Suočene sa smanjenjem zaliha, vlade regije provode hitne mjere poput slanja radnika kući, zabrane putovanja vlade, racionalizacije goriva i skraćivanja školskih časova.
Problem je posebno ozbiljan na Pacifiku. Mnoge ostrvske nacije koriste dizel za proizvodnju energije. Kao odgovor na to, lideri su proglasili regionalnu vanrednu situaciju.
Računi za uvoz goriva već su bili veliki teret za pacifičke nacije, što je dovelo do napora da se pređe na lokalne obnovljive izvore energije. Računi za gorivo mogli bi porasti za 933 miliona australijskih dolara na Fidžiju, što je tri puta više od budžeta za zdravstvo.
Borba za energiju
Kada je snabdijevanje energijom poremećeno, lideri imaju tri mogućnosti: pokrenuti zalihe, smanjiti upotrebu ili preći na alternative. U vrlo kratkom roku, zemlje imaju za cilj da odaberu smjer kretanja.
Zemlje su također poduzele mjere za smanjenje potrošnje. To može imati dugotrajne posljedice. Tokom naftnih šokova na Bliskom istoku sedamdesetih godina, cijene nafte su se utrostručile, a zatim ponovo udvostručile. Vlasti su odgovorile poboljšanjem energetske efikasnosti kako bi se postiglo više s manje. Konačna svjetska potražnja za naftom po glavi stanovnika dostigla je vrhunac 1979. godine i nikada se nije oporavila.
Ali prava razlika u odnosu na prije pola vijeka je u tome što su alternative fosilnim gorivima spremne za implementaciju. Od sedamdesetih, cijena solarnih panela pala je za 99,9 posto, dok je cijena energije vjetra pala za 91 posto od 1984. Cijene baterija pale su za 99 posto od 1991. godine. To znači da je sada održivo za mnoge nacije da pređu na ove alternative.
Evropska unija će ubrzati elektrifikaciju, nakon što se njen račun za fosilna goriva povećao za više od 36 milijardi dolara od februara ove godine. Francuska je udvostručila državnu pomoć kako bi pomogla domaćinstvima da pređu na električna vozila i elektrifikuju grijanje domova. Južna Koreja, ovisna o uvozu, dobija 70 posto svoje sirove nafte kroz Hormuški moreuz. Sada planira udvostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije u roku od četiri godine.
Električna vozila na prekretnici?
Ovogodišnji naftni šok pokazuje znakove stvaranja neplanirane društvene prekretnice – praga za samopromjene nakon kojeg sistemi prelaze iz jednog stanja u drugo. Naučnici upozoravaju na klimatske prekretnice koje pojačavaju povratne informacije i ubrzavaju zagrijavanje. Ali naučnici također ukazuju na pozitivne prekretnice – kolektivne akcije koje brzo ubrzava klimatske akcije.
Navala na električna vozila je dobar primjer. U Australiji su cijene benzina porasle za gotovo 50 posto u martu, a dizela za više od 70 posto. Nije iznenađenje da je prodaja novih električnih vozila na rekordnom nivou, dok se prodaja polovnih električnih vozila više nego udvostručila prošlog mjeseca. Čak 1,3 miliona hibridnih i baterijskih vozila u Australiji izbjegavaju upotrebu od gotovo 15 miliona litara benzina i dizela svake sedmice.
Masovni prelazak na električni transport je globalan. Većinu novih kineskih automobila pokreću baterije, a ne nafta. Svaki četvrti prodati novi auto u Njemačkoj je električni, koji su po prvi put prodavaniji i od benzinaca, a njihov utjecaj je sve jači iz mjeseca u mjesec.
Foto: Cazin.net/CGPT
