Uprkos činjenici da je u deset mjeseci ove godine izvoz iz BiH rastao po bržoj stopi od uvoza (5,39 posto u odnosu na uvoznih 4,27 posto) te je dosegnuo iznos od respektabilnih 14 milijardi i 550,6 miliona maraka, i dalje visoki iznosi deficita u vanjskoj trgovini posljedica su brojnih faktora koji se ogledaju kroz nižu razinu konkurentnosti, ali i vrijednosti proizvoda iz BiH.
Uvoz u iznosu od 25 milijardi i 367,7 miliona maraka dovoljno govori o navedenom, no više od toga zabrinjavaju određeni trendovi koji pokazuju rast uvoza u određenim djelatnostima za koje u BiH postoje preduvjeti.
Večernji list imao je uvid u analizu Vanjskotrgovinske komore BiH o vanjskotrgovinskoj razmjeni za razdoblje januar – oktobar, a u odjeljku koji donosi podatke za pojedine djelatnosti mogu se uočiti neki zanimljivi trendovi, ali i stare boljke. U sektoru poljoprivrede uvoz proizvoda životinjskog podrijetla (meso, mlijeko, jaja) premašio je milijardu maraka, dok je izvoz iznosio nešto više od 316 miliona maraka. Slično stanje zatječemo i u djelatnosti proizvodnje voća i povrća, pri čemu nam je uvoz bio na razini od 589,8 miliona maraka, a izvoz 145,5 miliona maraka, a još veću disproporcionalnost na strani uvoza uočavamo kod djelatnosti proizvodnje žitarica i proizvoda od žitarica (uvoz od 975 miliona maraka prema izvozu od 215,7 miliona maraka ilustrativan je sam po sebi).
I dok segment poljoprivrede otkriva izazove s kojima se suočavaju domaći proizvođači u kontekstu konkurentnosti na evropskim tržištima, postoje neke djelatnosti u kojima imamo značajno veću vrijednost izvoza. Naprimjer, izvoz namještaja, posteljine i madraca iznosio je 965,4 miliona maraka, a uvoz 361,3 miliona maraka. Izvoz rude, kamena, kreča i cementa zabilježen je u iznosu od respektabilnih 524,9 miliona maraka u odnosu na 163,2 miliona maraka uvoza, dok je vojna industrija ponovno oborila rekordne s brojkom od gotovo 360 miliona maraka izvoza, a u to ulaze oružje, municija i dijelovi. U istom razdoblju prošle godine izvoz oružja, municije i vojne opreme iznosio je oko 343,8 miliona maraka. Istodobno, uvoz proizvoda iz ove djelatnosti pao je s 29 na oko 26 miliona maraka.
U navedenom izvještaju Vanjskotrgovinske komore BiH moguće je vidjeti i pregled vodećih uvoznih i izvoznih tarifa, a prva tri mjesta po vrijednosti uvoza u Bosnu i Hercegovinu čine goriva, automobili i lijekovi.
Tako je za prvih deset mjeseci ove godine u BiH uvezeno nafte i ulja dobivenih od bitumenskih minerala u vrijednosti od 1.869,018.929 maraka, dok je vrijednost uvezenih automobila i ostalih vozila premašila iznos od milijardu i 164 miliona maraka. Treće mjesto drže lijekovi, kojih je u BiH uvezeno u vrijednosti od 687,733.106 maraka.
Prve tri vodeće tarife u izvozu pokazuju kako su, vrijednosno gledajući, industrijska i proizvodnja električne energije i dalje perjanice bh. izvoza. Unatoč svojevrsnoj krizi koja je vladala proteklih godina, u deset mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno električne energije u vrijednosti od 728,6 miliona maraka, dok drugo mjesto drži proizvodnja izolirane žice (vrijednost izvoza 629,9 miliona maraka). Na trećem su mjestu konstrukcije s izvozom od 488,9 miliona maraka, a sve zajedno govori o tome kako je metalska industrija, uz proizvodnju električne energije, veliki igrač kada govorimo o prisutnosti na stranim tržištima.
Pitanje vanjske trgovine ipak valja promatrati kroz davno detektiran problem koji se ogleda u činjenici da smo na izvoznoj skali uglavnom zastupljeni kroz primane proizvode, odnosno one s manjom vrijednošću. No, posebno zabrinjava jedna od najizraženijih boljki, a to je prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda u Bosnu i Hercegovini, i to unatoč činjenici da zemlja obiluje brojnim potencijalima koji bi, uz strateški pristup, mogli u značajnoj mjeri preokrenuti ovu situaciju. Međutim, za takvo što potrebno je osnažiti konkurentnost domaćih proizvođača, ali i povećati iznose poticaja u domaćoj proizvodnji.
