Kada se odlučimo na dijetu s ciljem mršavljenja, većina nas prvo posegne za internetom. Forumi, blogovi i društvene mreže nude more savjeta, često potpuno suprotnih jedni drugima.
Umjesto da nam pomognu, takve informacije nas nerijetko dodatno zbune i udalje od cilja. U nastavku donosimo nekoliko čestih grešaka koje ljudi prave tokom mršavljenja, kao i savjete kako ih izbjeći.
Oslanjanje na nestručne savjete i brza rješenja
Brzo mršavljenje zvuči primamljivo, ali u praksi rijetko daje trajne rezultate. Najbolja opcija je ulaganje u kvalitetan plan ishrane prilagođen vašim potrebama. Stručna osoba, poput nutricioniste, može vam pomoći da postavite realne ciljeve, objasni nedoumice i vodi vas kroz proces. Takva investicija dugoročno štedi vrijeme, novac i živce.
Nepridavanje važnosti kalorijskom unosu
Bez obzira na vrstu ishrane, osnovno pravilo mršavljenja je energetski balans. Kada unosite manje kalorija nego što trošite, dolazi do gubitka tjelesne mase. Praćenje kalorijskog unosa pomaže vam da ostanete unutar okvira svog cilja.
Biranje nutritivno bogate, neprerađene hrane olakšava ovaj proces jer takve namirnice pružaju veću sitost uz manji kalorijski unos. Upravo to nas vodi ka sljedećoj čestoj zabludi.
Uvjerenje da se od "zdrave hrane" ne može udebljati
Svaka namirnica sadrži određenu količinu energije, pa tako i one koje smatramo zdravima. Ako se jede u prevelikim količinama, i zdrava hrana može usporiti ili zaustaviti mršavljenje.
Primjer je maslinovo ulje - izuzetno kvalitetan izvor zdravih masnoća, ali i vrlo kaloričan. Jedna kašika sadrži oko 120 kalorija, što znači da s njim treba biti umjeren. Dovoljna je mala količina kako bi obrok bio nutritivno bogat.
"Zdrave" grickalice između obroka
Međuobroci često služe da premoste vrijeme između glavnih obroka, ali nisu uvijek dobar izbor. Sušeno voće i orašasti plodovi, iako zdravi, lako se konzumiraju u prevelikim količinama, a pritom ne daju dugotrajan osjećaj sitosti.
Takve namirnice imaju svoje mjesto u ishrani, ali ih je bolje koristiti ciljano, na primjer nakon fizičke aktivnosti, nego ih neprestano grickati tokom dana.
Potpuno izbacivanje "nezdravih" namirnica
Pretjerana restrikcija često dovodi do suprotnog efekta - jake želje za zabranjenom hranom. Umjerenost je ključ. Ako većinu vaše ishrane čine kvalitetne i nutritivne namirnice, povremeno uživanje u slatkišima ili omiljenoj brzoj hrani neće poremetiti napredak.
Preskakanje obroka
Preskakanje obroka ne pomaže mršavljenju. Naprotiv, dug period bez hrane često dovodi do jake gladi i želje za visokokaloričnom, slatkom hranom. Čak i ako izdržite do sljedećeg obroka, velika je vjerovatnoća da ćete pojesti više nego što ste planirali.
Najbolje je rasporediti obroke tokom dana na način koji vam odgovara. Ne mora ih biti mnogo - četiri dobro izbalansirana obroka mogu biti sasvim dovoljna.
Foto: Ilustracija
